Prije otprilike godinu dana, u Print Magazinu (5/2016) obrađivali smo temu “Komercijalni digitalni tisak”. Analizirali smo razvoj tehnologija i razloge koji su doveli do značajnog rasta korištenja digitalnih tehnologija u komercijalnom tisku. Sada nećemo analizirati klasični komercijalni tisak, nego ćemo više pažnje posvetiti tehnologijama koje se koriste za tisak ambalaže i knjiga. Ova dva segmenta digitalnog tiska iz arka zauzimaju značajno mjesto s aspekta otisnutih količina, udjela na tržištu i značajnom perspektivom rasta koja je pred njima.

 

Implementacija digitalnih tehnologija u grafičku industriju kreće u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća i to ulaskom u grafičku obradu teksta i slike, a kasnije i izradu tiskovnih formi putem CTP uređaja. Danas su digitalne tehnologije u tiskarama implementirane u gotovo sve procese proizvodnje od pripreme, preko tiska i dorade pa sve do isporuke otisnutih proizvoda krajnjim korisnicima. Proces proizvodnje prati se putem MIS i ERP softvera, a sama komunikacija s klijentima seli se na web-to-print portale.

Analizom količina otisnutih stranica digitalnim tehnologijama vidljivo je da ofsetna tehnologija drži visoku poziciju s više od četrdesetak posto tržišta ukupnog tiska, ali s konstantnim padom naklada i sa zaradama svedenim na puko preživljavanje. S druge strane, digitalne tehnologije proizvode oko 3% ukupnih naklada tiska, ali u cjelokupnoj financijskoj vrijednosti tiska to iznosi oko 15%. Prema vrijednosti, digitalno otisnuti proizvodi vlasnicima tiskara ostvaruju pet puta veći profit u odnosu na konvencionalne tehnologije.

Ofsetna tehnologija se automatizacijom procesa proizvodnje, od narudžbe preko tiska do isporuke gotovog proizvoda približava potrebama kupca i pokušava stvoriti ekonomičniju i profitabilniju proizvodnju. Proces automatizacije će zasigurno pozitivno djelovati na zadržavanje dijela poslova u konvencionalnim grafičkim tehnologijama. I konvencionalna grafička industrija već je u znatnoj mjeri digitalizirana, a sam proces uvođenja automatizacije bit će znatno jednostavniji u odnosu na druge industrije koje ulaze u četvrtu industrijsku revoluciju – automatizaciju i robotiku.

 

Novi zahtjevi tržišta pogoduju digitalnim tehnologijama tiska

Današnje digitalne tehnologije omogućuju brz i kvalitetan ispis malih naklada. I proizvođači doradnih tehnologija prilagodili su svoje strojeve malim nakladama i brzim promjenama funkcija doradnog sustava. Nije samo riječ o knjizi. Bilo koji proizvod može biti proizveden brzo, kvalitetno i u maloj nakladi. Tiskanice, kalendari, prezentacijske mape, godišnja izvješća, letci, plakati pa i ambalaža sve se češće proizvode digitalno.

Nekoliko je pitanja s kojima se odjel prodaje unutar svake tiskare susreće svaki dan:

Koja Vam je najmanja naklada?… U boji, naravno, strastveni smo ljubitelji kolora!… Treba mi za popodne… Imam samo nekoliko varijacija…

 

Ovisno o tehnologijama koje se koriste unutar tiskara, ova pitanja mogu biti ključna za dobivanje posla ili upućivanje naručitelja u susjednu tiskaru koja posjeduje digitalne tehnologije.

Utjeha može biti u tome da je to mali posao koji nosi prihod od svega nekoliko stotina kuna. No, u takvim se poslovima krije znatna profitna marža. Ispis i uvez nekoliko knjiga digitalnom tehnologijom često ima identičnu zaradu kao i tisak stotinu knjiga konvencionalnom tehnologijom.

Današnje digitalne tehnologije omogućuju brz i kvalitetan ispis malih naklada. I proizvođači doradnih tehnologija prilagodili su svoje strojeve malim nakladama i brzim promjenama funkcija doradnog sustava. Nije samo riječ o knjizi. Bilo koji proizvod može biti proizveden brzo, kvalitetno i u maloj nakladi. Tiskanice, kalendari, prezentacijske mape, godišnja izvješća, letci, plakati pa i ambalaža sve se češće proizvode digitalno.

Postoje neke očigledne prednosti prilikom ispisa digitalnim tehnologijama. Nema potrebe za narudžbom velikih količina ukoliko želimo uštedjeti.

Moderna tehnologija koja se koristi u digitalnom tisku omogućuje izradu manjih i srednjih naklada po vrlo konkurentnim cijenama. Današnji “break even point” znatno se razlikuje od onog kalkuliranog prije nekoliko godina. Varijabilni tisak ili promjena dizajna tiskanog proizvoda vrlo je jednostavna tijekom proizvodnje s neznatnim gubitkom vremena. Iako ekološka osviještenost naših korisnika nije na nivou pojedinih zapadnih zemalja ili Skandinavije, financijski su veoma osviješteni i svjesni bacanja otisnutih i plaćenih tiskarskih proizvoda.

Analizama je utvrđeno da čak trećina tiskanih komercijalnih materijala nikada ne dođe do krajnjeg potrošača, nego završava u otpadu najčešće zbog zastarjelosti sadržaja.

Digitalni tisak omogućuje ispis male naklade materijala namijenjene trenutačnim potrebama tržišta… i zatim ponovno otisnute na zahtjev, prema potrebi tržišta.

 

Procesi digitalne proizvodnje

Iako nove tehnologije i nisu toliko nove, kserografija je kao preteča laserskog ispisa predstavljena daleke 1938. godine, a prvo korištenje ink jet ispisa zabilježeno 1951. godine. Pojam “digitalni tisak” upotrebljava se od 1991. godine tako da početak 90-ih smatramo začetkom digitalnog tiska kakvog danas poznajemo. Dvije grane digitalnog tiska zauzele su primarno mjesto u razvoju. Elektrofotografija sa svim svojim varijacijama,
ovisno o proizvođaču, zauzima značajno mjesto u proteklih gotovo 30 godina razvoja i baza je najvećeg broja produkcijskih grafičkih uređaja – nećemo ih zvati pisači zbog njihove robusnosti i karakteristika koje su nadmašile karakteristike pisača.

Najznačajniji proizvođači u ovom segmentu su Canon, HP Indigo, Kip, Kodak, Konica Minolta, Océ, Oki, Ricoh, Xeikon, Xerox… Karakteristike ovih produkcijskih grafičkih uređaja drastično su poboljšane u odnosu na one od prije desetak ili petnaest godina. Cijene otiska, bilo da ih računamo po “kliku” ili kupnji tonera, znatno su smanjene i kreću se u granicama od svega par eurocenti po A4 otisku. Uređaji su vrlo robusno izrađeni i dostižu kapacitete i do deset milijuna A4 otisaka mjesečno.

Druga primarna tehnologija digitalnog ispisa je ink jet tehnologija. Iako je unatrag desetak godina najviše korištena u reklamnoj grafičkoj industriji kod ispisa velikih formata i djelomično u uredskom ispisu i kućnoj upotrebi, ink jet je zadnje desetljeće doživio značajna poboljšanja. Razvoj “single pass” ispisnih glava i bojila s nano pigmentima promijenilo je percepciju ink jet tehnologije kao spore i nekvalitetne. Ink jet tehnologija je svoju prvu primjenu pronašla u aplikacijama namijenjenim vanjskoj upotrebi zbog bojila otpornih na vanjske utjecaje, grebanje, djelovanje UV zraka… Razvoj UV bojila iskorišten je u proizvodnji etiketa i danas se značajan dio njihove proizvodnje odvija na vrlo brzim narow web uređajima, s ugrađenim single pass ispisnim sistemima koji koriste visokootporna UV bojila. Osim industrije etiketa, ink jet tehnologija koristi se i u c/b i kolor ispisu knjiga ili različitih uputstava za elektroničke uređaje, automobile, namještaj… Uobičajene brzine ispisa kreću su do pet A4 strana u sekundi, a mediji na koje se ispisuje mogu varirati od 40 do 350g. U ovom segmentu grafičke industrije koriste se pigmentna bojila.

Treći segment u kojem proizvođači tehnologija vide veliki potencijal je industrija ambalaže. Prošlogodišnji sajam Drupa bio je svojevrsna prekretnica na kojoj su i najveći proizvođači konvencionalnih tehnologija predstavili digitalna rješenja tiska, uglavnom bazirana na ink jet tehnologijama. Ovogodišnji Labelexpo je nastavio s istim digitalnim trendom, ali u manjem formatu ispisa. U proizvodnji ambalaže najdalje je otišao HP Indigo sa svojim hardverskim, ali i softverskim rješenjima.

Prema analizama InfoTrendsa i Smithers Pire, ink jet tehnologije imat će brži rast upotrebe u grafičkoj industriji u odnosu na elektrofotografski postupak ispisa. Rast je potaknut upravo razvojem single pass ispisnih sustava. Nekoliko najvažnijih single pass sustava bazirano je na Memjet, Fuji Dimatrix, HP i Xaar tehnologiji.

Tradicionalno, ink jet ispisne glave pokrivaju samo mali dio područja ispisa i proizvođači tih tehnologija taj problem rješavaju X pomakom ispisne glave kako bi ispisali cjelokupnu liniju. To osigurava popunjavanje svih praznina, čime se ispisnim glavama relativno niske razlučivosti stvaraju slike vrlo visoke rezolucije. To također zahtijeva značajno vrijeme potrebno za ispis, tako da je najlakši način za ubrzanje pisača smanjenje broja prolaza, a “sveti gral” je single pass – tehnologija ispisa u jednom prolazu.

Posljednjih godina single pass tehnologija postala je uobičajena kod uređaja za ispisa etiketa i dokumenata zbog relativno uskog područja ispisa. Glavni je problem visoka cijena ispisnih glava koje je potrebno složiti u niz. Memjet je razvio cijenom relativno povoljne single pass ispisne glave za široku upotrebu. Stvarna širina jedne ispisne glave je 220 mm, 1600 dpi-a rezolucije, a brzina ispisa je 68 metara u minuti. Uređaji bazirani na ovim ispisnim glavama su nevjerojatno brzi, no za sada je ova tehnologija ograničena na boje na bazi vode što ih isključuje za vanjske aplikacije. Odlične su za korištenje u industriji etiketa, ispisu dokumenata, knjiga, uputstava ili ambalaže.

 

Digitalni ispis knjiga, nova isplativa niša

Jedan od segmenata proizvodnje knjiga su udžbenici i drugi materijali namijenjeni edukaciji. Edukativna industrija je ogromno tržište u kojem digitalne tehnologije vide visoke mogućnosti rasta.

Istraživanja u Nizozemskoj o obrazovanju učenika kretala su se u smjeru potpunog, interaktivnog digitalnog okruženja bez korištenja knjiga i priručnika. Nakon godinu dana eksperimentalne edukacije, bez korištenja papirnatih materijala, program je vraćen na tiskane materijale. Razlog je bio osjećaj studenata da su opljačkani – za svoj novac nisu dobili ništa opipljivo. Čitanje većih tekstova bilo je lakše na papiru. Također su naveli da im je učenje bilo lakše kada su mogli pisati bilješke po knjigama ili priručnicima.

Škola je dizajnirala čitav novi segment proizvoda, nove knjige i priručnike koje sadrže manji broj stranica, ali su dizajnom i rasporedom materijala kompatibilni s digitalnim udžbenikom koji je također ostao u upotrebi. Druga novost bila je personalizacija svakog udžbenika. Ovo nije slučaj jednog izdavača u Nizozemskoj, nego se pojavljuje kao praksa kod većine – kombiniranje digitalnog sadržaj s tiskanim udžbenicima.

Ovo je odličan posao za digitalne tiskare jer ofsetna tehnologija nije prilagođena varijacijama u nakladi. Problem se javljao uslijed velikih opterećenja tijekom ljeta, kada kreće produkcija edukativnog programa
koji mora biti isporučen u vrlo kratkom periodu. Razvoj produkcijskih uređaja baziranih na ink jet single pass tehnologiji je promijenio “break even point” u kalkulacijama i to u korist ink jet digitalnog ispisa te
znatno ubrzao ispis knjiga. Također je uspio smanjiti vršna opterećenja i sada uspijevaju zadovoljiti potrebe novih trendova zahvaćenih digitalizacijom edukacijskog sustava u Nizozemskoj.

Prema istraživanju tvrtke Interquest o digitalnom ispisu knjiga, grafička industrija digitalnog tiska će u narednim godinama imati značajan rast u proizvodnji knjiga. Sve veći broj izdavača okreće se digitalnom tisku knjiga u malim nakladama kako bi smanjili rizik koji stvaraju neprodane zalihe knjiga. Izdavači često koriste usluge tiskara koje u svojim pogonima imaju digitalne i konvencionalne tehnologije, zbog mogućnosti ispisa većih naklada, ali i ispisa malih naklada u kratkom vremenskom periodu.

Digitalni tisak s ink jet single pass tehnologijom sve se više koristi i kod naklada od 2000 pa čak i do 3000 otisnutih knjiga. To je dvostruko veći postotak proizvodnje s digitalnim tehnologijama od onog prije dvije godine, kada je rađeno isto istraživanje.

Korištenje digitalnog tiska u proizvodnji knjiga nije isključivo rezultat promjene navika izdavača i potrebe za manjim zalihama, nego poboljšanja troškova i performansi digitalne tiskarske opreme. Razvoj u području dorade i medija na koji se otiskuje sada su ključni u daljnjem razvoju. I u tom se segmentu očekuju poboljšanja funkcionalnosti i ekonomičnosti.

 

Crno/bijeli otisak stagnira

Iako c/b tisak nije u porastu već nekoliko godina, nije niti u padu. Postoji stalna potražnja za nizom crno-bijelih aplikacija u kraćim razdobljima i u što većoj kvaliteti, a to otvara poslovne prilike tiskarama koje su opremljene pravom tehnologijom digitalnog tiska kako bi iskoristili prednosti ovog troškovno učinkovitog segmenta grafičke proizvodnje. Iako trenutačno ovaj segmenta tržišta nije u padu, razvoj brzih i cjenovno pristupačnih ink jet sustava ugrožava c/b tržište. U narednim godinama digitalni tisak u boji doživjet će rast od 20,4 %, ali će u istom periodu digitalni tisak c/b aplikacija doživjeti pad naklada od 7 % godišnje.

Produkcija digitalnih tiskanih materijala seli se iz c/b segmenta u kolorni ispis. No, proizvodnja c/b produkcije ipak ostaje značajan dio digitalnog tiska. Razlog je što će i dalje postojati zahtjevi za jednobojnim stranicama za transakcijske dokumente, izravnu poštu, knjige, izvješća i obrasce, iako će sve veći postotak tih stranica migrirati na digitalne uređaje u boji.